Chapter 20

Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.

Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,

i tko priznaje uklanja se poniženju.

Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu, takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem.

Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.

Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer čeka pravi čas.

Mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.

Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.

Netko u nesreći nalazi sreću, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.

Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaćuje.

Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.

Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.

Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud.

Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat;

on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav čovjek.

Luđak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva.

Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!

Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.

Čovjek neugodan - neumjesna je priča razvučena na ustima neodgojenih.

Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.

Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.

Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luđakova mnijenja.

Netko zbog stida obeća štogod prijatelju i učini ga bez potrebe neprijateljem.

Gnusna je ljaga na čovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.

Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba će baštiniti propast.

Laganje je sramotan običaj, i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim.

Mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima.

Tko obrađuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.

Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.

Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?

Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost.